nedjelja, 11.11.2012.
Zašto uvijek objašnjenja?
Nije to potrebno.
Ne želiš razgovarati? Onda samo šuti. Ako pak ni to ne možeš, onda odi.
Neću ti zamjerati. Pogotovo kada te nemam živaca više gledati i trpjeti tvoje misli koje odbijam.
- 21:14 -
četvrtak, 01.11.2012.
Dragi čitatelju, ovo je za tebe
Nadam se...
da nikada nećeš saznati kako je to kada se dvoje ljudi sprijatelji i oboje prestanu biti tvoji prijatelji.
da ćeš upoznati prave ljude s kojima ćeš provoditi lude noći i biti sretan.
da ti neće biti kao meni i da će te ljudi primjećivati
da će vjerovati u ono dobro u tebi, koliko god se ti predstavljao kao loša osoba
da nikada neće ignorirati tvoj pozdrav
da će tvoja vjera u ljude biti bolja nego moja
da ćeš pronaći ljubav ranije nego ja
da nikada nećeš znati kakav je osjećaj biti odbačen i neprihvaćen
da utjehu nećeš, poput mene, tražiti u krivim ljudima, postupcima i stvarima
da će tvoja mladost biti zaista ispunjena
da živiš okružen boljim ljudima, u boljem svijetu
da te nitko neće ostaviti kao što to meni čine
da ćeš biti voljen.
Oznake: obitelj, prijatelji, čitatelj, teen, razočaranje
- 20:18 -
nedjelja, 28.10.2012.
I nakon svega, želim vjerovati da ti nešto značim.
Oznake: teen, ljubav, prošlost
- 23:45 -
srijeda, 24.10.2012.
Daljina, dim i prašina
Želim zahvaliti svima koji čitaju moje postove i još više zahvaljujem na komentarima. Znajte da vas čitam iako ne komentiram svaki put...
Prijatelju, jesi li ikada osjećao kao da ne znaš gdje tvoje srce pripada? Tko ga ima i tko ga zaslužuje?
Jesi li ikada zaplakao zbog same pomisli na nekoga?
Jesi li se zapitao sjeti li se ona kada tebe?
Pitam se... Sjetiš li se kada mene ili jednog od onih dugih dana,
kada smo pričali ni o čemu?
Reci mi, prijatelju, jesam li ja tebi prijatelj?
Reci mi, hoće li se išta od onoga ponoviti?
Sjećaš li me se uopće?
Vjeruj mi, kad pustim suzu zbog same pomisli na tebe.
Vjeruj mi, da sam iskrena... Svaki put kad zastanem zbog same pomisli na tebe.
Prijatelju, jesi li se ikada zapitao...
Oznake: prijatelj, ljubav, teen, daljina, pitanja, zapisi
- 00:14 -
petak, 19.10.2012.
Al srcu malo je...
Nezahvalne budale to i zaslužuju, zar ne?
Toliko sebične i narcisoidne, nesposobne da ikoga vole ili mu se predaju.
Toliko tašte i bezobzirne da prihvate ikoga osim sebe.
A znaš što je ironično?
Takvi ne prihvaćaju ni sebe, ali se vole jer ne znaju što bi drugo.
Takvi nalete na jednu pravu ljubav koja im izmakne zbog njihove taštine.
Imaju ih mnogo, još ih više povrijede... Ali samo jedna povrijedi njih,
a nju, dragi moj, na možeš vratiti.
Oznake: ljubav, teen, narcisoidan, sebičan
- 22:41 -
utorak, 16.10.2012.
I uporno patim za trenucima koje nikada neću imati...
I uvijek ponovno sebi ponavljam isto, da će biti bolje.
Tužno je to... Više ne vjerujem u ono što govorim.
Ne mislim da će biti bolje, ali volim vjerovati da zaslužujem bolje
Niti sama ne znam što želim reći. Nesretna sam i samo želim biti sretna.
Imati ocjene, naći ljubav i biti zdrava. Nisam nezahvalna na ovome što imam,
nego sam ambiciozna i težim za boljim. Zar je to grijeh?
Oznake: sumnja, teen, budućnost, život, prijatelj, ljubav
- 22:23 -
nedjelja, 14.10.2012.
Shvaćam da si vjerojatno prezauzet kako bi kliknuo na moje ime i napisao "Hej". Pokušavam te razumijeti da je iznimno teško za učiniti jer vjerojatno tvoja cura stoji kraj tebe. Žalim jer su sve ovo samo utjehe... Znam da ti nije stalo, a vjerojatno nikad i nije bilo. Imao si nju, ja sam bila zabava u prolazu. Ona je oduvijek bila Ona kojoj si se vraćao i na koju si mislio. Ipak, unatoč svemu, sretna sam jer smo imali barem neke trenutke, i sretna sam da nas barem uspomene vežu.
Teško je prihvatiti kako se ništa od toga neće ponoviti, kako si ti već gospodin Čovjek i kako ću ja uvijek ostati "ona mala".
Ali znaj, nikada te neću zaboraviti.
Oznake: ljeto, ljubav, ja, osobna iskustva, Osobno, teenage dream
- 23:30 -
ponedjeljak, 08.10.2012.
I eto mene nakon cijelog ljeta.
Počela još jedna školska godina, još gore je nego prije
Isti ljudi, ista posla, isti problemi :$
Nadajmo se da će Nova što prije!
- 22:40 -
subota, 07.07.2012.
Losing mind
I tako ja krenuh raditi. Super ljudi, super posao. Mora postojati kvaka. Kratko traje, sutra je zadnji dan. Super ljudi, divni, predivni. Tesko ce mi biti bez njih. Posebno bez jednog kolege koji mi je posebno prirastao srcu. Kao da ga znam godinama.... Žao mi je jer znam da se više nećemo ćuti, neće biti potrebe. Osjećam se glupo jer sam opet pala na krivu osobu. Previše mi se puta to dogodilo, trebala bih prestati s tom navikom. Teško je! Želim i dalje slušati njegove glupe savjete, planove za budućnost, priče o prošlosti i proživljavanje sadašnjosti. Već mi nedostaje, a ne bi smio. Nikako ne bi smio...
- 13:05 -
ponedjeljak, 14.05.2012.
Pročitah "Patnje mladog Werthera". Podijeljenog sam mišljenja što se tiče tog djela. Na neki način mi se sviđa jer na neki način shvaćam njegove patnje, a s druge strane... Mogao je krenuti dalje, više se truditi zaboraviti ju, preboljeti. Sve me to skupa navelo na razmišljanje o mojem životu. Odrastamo, nismo više djeca. Imam par stalnih prijateljica i prijatelja (da, prijatelja. ne prijatelja s povlasticama), ali to je sve. Ništa više...
Poput kapi rose koja se novim jutrom gubi, nestaje naš život.
a sad neformalni dio:
Jesam inspiriranaaa. ahaha
e i to da, jako mi treba ljeto. ljeto.ljeto.ljeto. izlasci, more, sunce. čim je sunce i ne moram učiti meni je divno. pa makar se samo motala oko kuće cijeli dan. pozdrav dragi moji, izdržite još to malo do ljeta!
- 21:52 -
